Branitelji i danas mogu pomoći Hrvatskoj kao vrijedni članovi civilnog društva

U Kulturno informativnom centru Gospić, 27. lipnja 2022. godine, održan je treći strukturirani dijalog Tematske mreže branitelji, na temu „Komunikacija branitelja s donositeljima odluka u RH – primjeri dobre prakse iz SAD-a“. Strukturirani dijalozi provode se u okviru projekta Analiza društvenih faktora koji utječu na kvalitetu života braniteljske populacije – smjernice za budućnost, financiranog iz Europskog socijalnog fonda, a nositelj je Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi. U Tematsku mrežu branitelji uključeno je 13 organizacija civilnog društva, uglavnom udruga veterana iz Domovinskog rata, uz sedam novopridruženih članova te Sveučilište u Zadru i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. Svrha strukturiranog dijaloga je predstavljanje smjernica za poboljšanje kvalitete života braniteljske populacije, izrađenih na temelju ispitivanja javnog mnijenja te znanstvenih istraživanja. Nakon pozdravnih riječi predsjednika udruge ratnih veterana 9. gbr. Vukovi Antonija Šebalja i predsjednika Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi  Željka Dragaševića, opće informacije o projektu i provedbi iznijela je njegova projektna voditeljica Ida Maček. Cilj projekta je podizanje kvalitete življenja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata, a  rezultati šest znanstvenih istraživanja, šest ispitivanja javnog mnijenja te više znanstvenih i stručnih članaka bit će smjernice za razvoj javnih politika, koje će u sklopu strukturiranih dijaloga biti predstavljene nadležnim institucijama  i analizirane u kontekstu društvenog utjecaja. Lara Buljan Gudelj iznijela je rezultate istraživanja javnog mnijenja i iznijela iskustva iz Velike Britanije, u kojoj se ne nastoji samo pomoći veteranima, nego maksimizirati i iskoristiti njihove potencijale za pomoć društvu. Britanci cijene svoje ratne veterane, razumiju različitost njihovog iskustva te podržavaju njihovo zapošljavanje i nastavak karijera u civilnom društvu. Njihov primjer putokaz je i za Hrvatsku, istaknula je Buljan Gudelj. Dr. sc. Igor Mikloušić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar predstavio je rezultate znanstvenog istraživanja „Kohezija među braniteljima i učinkovitost komunikacije s donositeljima odluka“.
– Kohezija među braniteljima zna biti tolika da neki od njih osjećaju veću bliskost sa suborcima nego s članovima svojih obitelji. Ratna iskustva i specifičnosti životne povijesti čine ih jedinstvenom grupom u pogledu međusobne povezanosti unutar same populacije, dok se s druge strane primjećuje trend stigmatizacije i marginalizacije od strane dijela populacije koja nema ista ili slična ratna iskustva. Kroz razgovor s braniteljima pokazalo se da postoje problemi s komunikacijom s pojedincima ili pojedinim javnim servisima, a ako se uspostavi povjerenje onda se vidi kako se ni nakon 30 godina nije izgubio osjećaj odgovornosti prema zajednici, rekao je Mikloušić.
Prof. dr. sc. Zlatko Begonja sa Sveučilišta u Zadru usporedio je američke i hrvatske ratne veterane, među kojima je najveća razlika ta da su hrvatski branitelji mahom sudjelovali u obrambenom oslobodilačkom ratu, dok su američki veterani kao vojnici sudjelovali u „širenju demokracije“ po svijetu. Unatoč tome, domoljublje američkih veterana ne dovode u pitanje ni građani niti vlast, bilo da je ona u tom trenutku demokratska ili republikanska. U Hrvatskoj su prijepori najčešće ideološkog karaktera, jer mnoge strukture nisu prežalile Jugoslaviju pa imaju odmak od branitelja koji su najzaslužniji za hrvatsku neovisnost, istaknuo je Begonja. Ličko-senjski župan Ernest Petry zahvalio je organizatorima na dolasku na prostor nekadašnje ličke bojišnice, na kojoj je obranjena Hrvatska. Lokalna vlast radi sve da branitelji imaju dostojanstveno mjesto za pijetet poginulim suborcima, a vodi se skrb i o njihovom funkcioniranju u svakodnevnom životu. Antun Berljak, član Udruge specijalne jedinice policije Roda Varaždin, koji već dugi niz godina aktivno promiče braniteljsku zajednicu i sve njezine pozitivne aspekte, rekao je kako iz svoga primjera može reći kako braniteljske udruge nikada nisu naišle na zatvorena vrata te se branitelji trebaju aktivirati i kreirati projekte kojima će unaprijediti kvalitetu života. Strukturirani dijalog u Gospiću bio je treći u nizu, nakon provedenih u Vinkovcima i Zadru, a do kraja projekta provest će se još u Varaždinu, Zagrebu i Splitu. Teme koje se obrađuju su komunikacija branitelja s donositeljima odluka u RH, radna (ne)aktivnost branitelja i uključenost u društveno poduzetništvo, javno mnijenje te zdravstvena skrb o braniteljima u Republici Hrvatskoj.

Branitelji svojim autentičnim iskustvom mogu doprinijeti razvoju ratnog turizma u Hrvatskoj

„Ratni turizam u RH – potencijal za poboljšanje ponude i mogućnost zapošljavanja branitelja“ naziv je strukturiranog dijaloga koji je u okviru projekta „Analiza društvenih faktora koji utječu na kvalitetu života braniteljske populacije – smjernice za budućnost” 18. svibnja 2022. godine  održan na Sveučilištu u Zadru.   Pozdravljajući sudionike rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican rekla je kako su se branitelji istaknuli u Domovinskom ratu, a sada je novo vrijeme u kojemu se njihov integritet čuva zapošljavanjem, poduzetništvom i kreativnom doprinosom. 
– Braniteljska populacija opterećena je brojnim problemima, prvenstveno ideološkim predrasudama o tobože nezasluženim privilegijama. Ovaj projekt trebao bi dovesti do toga da branitelji budu neupitan dio hrvatskog društva, istaknuo je predstavnik Sveučilišta u Zadru u projektu izv. prof. dr . sc. Zlatko Begonja.
Predsjednica Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske Kristina Nuić Prka istaknula je kako 100% stranih gostiju pita što se događalo u Domovinskom ratu te je prezentirala uspješnu turističku ponudu vojnog turizma u svijetu kao potvrđeni potencijal razvoja ovog oblika selektivnog turizma. Vlasnik turističke agencije „I Travel“ i turistički vodič Ivica Škriljevečki predstavio je „Zadar War Tour“. Početak rute je u gradu, u kojemu su vidljiva oštećenja iz Domovinskog rata, ali na nekim lokacijama zajedno rimski i mletački bedem, te kasnoantički i srednjovjekovni zid, što govori o tome da se Zadar kroz svoju povijest uvijek morao braniti. Nastavlja se prema bunkeru na Vidikovcu, odakle se pruža pogled na cijeli grad, a zatim prema Zemuniku, brdu Križ s kojega se Zadar granatirao, Dračevcu s tenkom koji je zaustavljen na tom mjestu… Ovisno o interesu, izlet se može proširiti na Škabrnju, Maslenički most, Zrmanju, nekadašnju bazu u Šepurinama, koja je veliki neiskorišteni potencijal. Počasni predsjednik Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata RH Zoran Maras analizirao je ratni turizam u RH s posebnim osvrtom na Velebit, te iznio ideju o prenoćištima na prvoj liniji nekadašnje bojišnice, koja bi istovremeno mogli biti punktovi za timove HGSS-a u akcijama spašavanja.  Razvojem ratnog turizma, istaknula je koordinatorica izrade smjernica Ivana Maslov, jača se turistička ponuda, ostvaruje pozitivan utjecaj na gospodarstvo, psihosocijalnu dobrobit branitelja i članova njihovih obitelji uključivanjem u planiranje i provedbu aktivnosti ratnog turizma. Također, čuva se pozitivan imidž Domovinskog rata, educira javnost o važnim povijesnim događanjima, njihovim uzrocima i posljedicama. 
– Sadržaj treba biti privlačan turistima, s atraktivnim i interaktivnim sadržajima, autentičnim iskustvima sudionika, storytellingom, korištenjem tehnoloških pomagala. Branitelje je potrebno uključiti već u planiranju i kreiranju ponude ratnog turizma kako bi u čitavu priču donijeli autentično iskustvo te znanje o Domovinskom ratu, vojnim operacijama i ključnim ratnim događajima. Ratne priče i svjedočanstva branitelja donose edukativnu i emocionalnu komponentu sadržajima ratnog turizma, a upravo za time traga današnji turistički potrošač, istaknula je Maslov. Po završetku izlaganja, nazočni,  među kojima su bili i predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja, Grada Zadra, Zadarske županije, Područnog ureda hrvatskog zavoda za zapošljavanje Zadar i Turističke zajednica grada Zadra, kroz raspravu dali konstruktivne prijedloge za razvoj projekta.
– Uvjerena sam da će strateški dokumenti koji će proizaći iz ovog projekta, a potom, vjerujem, biti usvojeni od strane donositelja oduka i implementirani u postojeće zakonodavstvo i strateške ciljeve ,  uvelike doprinijeti poboljšanju kvalitete života braniteljske populacije u hrvatskom društvu što je i strateški cilj ovog projekta, istaknula je voditeljica projekta Ida Maček.